Predanost znanosti usprkos kliničkim obvezama

Nikola Bradić, dr. med.

Uz ekipu međunarodnih suradnika dr. Bradić je dokazao da nema razlike kod komplikacija i smrtnosti u ispitivanih bolesnika kod kojih su primijenjeni inhalacijski i intravenski anestetici.

Nikola Bradić, dr. med., Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu

Epidemiološka slika bolesti COVID-19 u Hrvatskoj na početku glavne turističke sezone jako se pogoršala. Kod ponovnoga povećanja broja infekcija u regiji jasno je da dugoročna rješenja u borbi protiv virusa SARS-CoV-2 možemo očekivati samo od medicinskih istraživanja. O najintrigantnijim pitanjima koja novi koronavirus postavlja pred istraživače u zagrebačkom Primarnom respiratornom centru za liječenje bolesnika oboljelih od COVID-19 razgovarali smo s tamošnjim iskusnim anesteziologom Nikolom Bradićem, dr. med.

Jedno od prvih žarišta drugoga vala epidemije u Hrvatskoj postao je Grad Zagreb. Za obradu bolesnika s bolešću COVID-19 iz Zagreba i šire okolice osim zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" od pojave prvih slučajeva infekcije odgovorna je i Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu, koja je tijekom prvoga vala epidemije postala Primarni respiratorni centar za liječenje bolesnika oboljelih od COVID-19.

Iako uvjeti epidemije u najopterećenijim jedinicama za obradu tih bolesnika nisu skloni dodatnoj istraživačkoj aktivnosti liječnika, hrvatski istraživači uz do sada više od četiri tisuće zaraženih i 120 žrtava bolesti COVID-19 imaju već dosta kliničkog iskustva koje im omogućuje nešto širi uvid u složeno djelovanje novoga koronavirusa. Dakle, ne nedostaje im otvorenih pitanja.

Mehanizam virusa SARS-CoV-2 još uvijek zagonetka

Anesteziolog Nikola Bradić, dr. med., s Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu objašnjava:

Još uvijek nije detaljno poznat mehanizam djelovanja virusa. Na početku smo smatrali da novi koronavirus pogađa prvenstveno dišne organe, a sada istraživanja kolega po svijetu govore da virus zapravo najviše napada neke druge organe, primarno krv. Sve drugo što vidimo kod tih bolesnika ustvari je posljedica djelovanja virusa na hemoglobin.

Postoje neke analize, posebno talijanskih kolega gdje je udar bolesti COVID-19 zaista bio jak, koje su pokazale određene paradokse. Recimo da novi koronavirus ulazi preko nikotinskih receptora, zbog čega su pušači zapravo imali manje komplikacija i lakši tijek bolesti od nepušača. Uistinu ima puno intrigantnih podataka koje treba dublje istražiti da bismo shvatili što taj virus zapravo napada. Kada to budemo znali, lakše ćemo razgovarati o cjepivu i o liječenju.

Za istraživanje premalo vremena i izvora

Prema riječima anesteziologa Bradića trenutačno na klinici svim bolesnicima osiguravaju odgovarajuću zdravstvenu skrb, međutim pored kliničkog rada nema previše vremena za istraživačku djelatnost:

Nažalost, to je malo zastalo. Naša bolnica proglašena je respiratornim intenzivističkim centrom tako da približno dva mjeseca uopće nismo radili ništa drugo nego zbrinjavali bolesnike koji imaju COVID-19, i to i iz Zagreba i iz okolice, a za istraživanje, uključujući istraživanje nove bolesti, nismo imali ni vremena ni sredstava.

Od kraja svibnja opet provodimo redovitu djelatnost i nastavljamo i neka istraživanja koja smo u međuvremenu zbog objektivnih okolnosti zaustavili. Trenutačno nam je uspjelo dobiti odobrenje komisije za etiku u našoj bolnici da se ponovno pridružimo velikoj međunarodnoj istraživačkoj skupini koja proučava primjenu antibiotika u intenzivnoj medicini, a u nastavku ćemo se također posvetiti istraživanju oštećenja bubrega nakon kardiovaskularnih operacija.

Istraživačka strast nije usahnula, to bi zapravo bilo najgore što bi se moglo dogoditi. Usporili smo istraživanje, ali nismo odustali jer ostajemo predani znanosti.


Nikoli Bradiću inače ne nedostaje istraživačkih iskustava i uspjeha. Prošlogodišnji pobjednik međunarodnoga natječaja za najbolja primijenjena medicinska istraživačka postignuća u srednjoj i jugoistočnoj Europi "International Medis Awards for Medical Research" na području intenzivne medicine i anesteziologije naime smatra da je istraživanje nužno potrebno za dobru kliničku praksu.

Nagrada International Medis Awards čovjeku puno znači jer kad dobijete takvu nagradu, ljudi vas više poštuju, cijene vaš rad i sve to skupa nosi jako puno pozitivnih promjena u karijeri jednoga čovjeka koji se osim svojom strukom bavi i istraživačkim radom kojim pokušava unaprijediti svoj svakodnevni rad s bolesnicima.

Nikola Bradić, dr. med., spec. anestezije, reanimatologije i intenzivne medicine

Pobjednika međunarodnoga natječaja za najistaknutija istraživačka postignuća u srednjoj i jugoistočnoj Europi International Medis Awards for Medical Research 2019 na području intenzivne medicine i anesteziologije u nagrađenoj studiji Volatile Anesthetics versus Total Intravenous Anesthesia for Cardiac Surgery, objavljenoj u The New England Journal of Medicine, zaposlilo je pitanje koji su anestetici primjereniji kod kardiovaskularnih operacija.

Uz ekipu međunarodnih suradnika dr. Bradić je dokazao da nema razlike kod komplikacija i smrtnosti u ispitivanih bolesnika kod kojih su primijenjeni inhalacijski i intravenski anestetici.

Sоrodne vijesti